Psihički poremećaji

Svatko zna najmanje jednu osobu s dijagnozom jednog ili više psihičkih poremećaja. Psihički poremećaji su vrlo česti u djece, adolescenata i odraslih osoba. Ljudi sa psihičkim poremećajem ponekad mogu živjeti s njime bez previše problema no, ipak većina takvih ljudi svakodnevno proživljava veliku patnju. Ukoliko nelječeni, psihičkii poremećaji mogu loše utjecati na kvalitetu života na poslu, kod kuće kao i na svakodnevne aktivnosti. Npr., netko s dijagnosticiranom agorafobijom može izbjegavati rođendanske zabave. Osoba s dijagnosticiranim graničnim poremećajem ličnosti može imati poteškoća s održavanjem dugoročnih odnosa ili prijateljstava. Postoje također mnogi drugi načini na koje bi nečiji život mogao biti pogođen mentalnim poremećajem. Također je vrlo moguće da nečija dijagnoza psihičkog poremećaja ima utjecaja i na vaš život.

Ako želite dogovoriti Vašu prvu seansu, kontaktirajte nas.

Brzi skok-na menu:

• • Definicija.
  • Popis poremećaja raspoloženja.
  • Popis anksioznih poremećaja.
  • Popis poremećaja uzrokovanih stresom i traumom.
  • Popis poremećaja ličnosti.
  • Popis poremećaja hranjenja.
  • Popis seksualnih poremećaja.

Definicija psihičkih poremećaja

Psihički poremećaj je kognitivna ili ponašajna anomalija koja uzrokuje patnju i slabiju sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu, a koja nije razvojno ili društveno uvjetovana. Psihički poremećaji uvjetuju način na koji netko misli, ponaša se, osjeća i percipira. Psihički poremećaji imaju i snažnu društvenu konotaciju. Također ih povezujemo s određenim funkcijama u mozgu, moždanim područjima ili drugim dijelovima živčanog sustava.

Postoji mnogo razloga koji (djelomično) objašnjavaju zašto i kako se mentalni poremećaji razvio i/ili što ga je aktiviralo. Uzrok može biti oštećenje mozga ili promjene na hormonalnoj razini. Traumatski događaji (prometna nesreća, gubitak voljene osobe, tjelesno ili emocionalno zlostavljanje) su također povezani sa psihičkim poremećajima, a oni ponekad datiraju čak iz djetinjstva. Djeca koja su zlostavljana u osnovnoj školi mogu razviti probleme sa samopoštovanjem, poremećaj ličnosti ili poremećaj anksioznosti. Neko neugodno iskustvo s paukom može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja, a ponekad i do fobije paukova. Ukratko, psihički poremećaji mogu se razviti i aktivirati na različite načine.

Psihički poremećaji ne nastaju iznenadno. Najčešće, u njihovoj početnoj fazi, postoje već indicije koje upućuju na razvoj poremećaja. Provjeravanje svih svjetala u kući prije odlaska na spavanje može se pretvoriti u svakodnevni tridesetminutni ritual koji imate nezaustavljivu potrebu učiniti prije spavanja ili prije izlaska iz kuće. Netko tko ne voli zabave, može ih početi u potpunosti izbjegavati, a tijekom vremena učiniti isto i sa ostalim društvenim aktivnostima. Kroz nekoliko godina, ovakva bi se osoba mogla zatomiti kući bez da tjednima vidi ikoga.

Postoje razni oblici psihičkih poremećaja, a svaki od njih ima razvojnu povijest, način na koji utječe na osobu i dostupne oblike lječenja. Informacije o najčešćim psihičkim poremećajima možete pronaći ovdje. U Psihološkoj praksi Barends nudimo online terapiju za sve navedene psihičke poremećaje.

(Obavijest. Za više informacija, molimo nastavite prema dolje.)

Na dnu ove stranice pronaći ćete članak o interakciji kofeina i psihičkih poremećaja. Navedene informacije bi mogle biti nekome od koristi.

Poremećaji raspoloženja

• • 1. Veliki depresivni poremećaj (Depresija).
    2. Bipolarni poremećaj (I, II, Bipolarni poremećaj nespecificiran).
    3. Distimija.
    4. Sezonski afektivni poremećaj (zimska depresija, ljetna depresija).
    5. Ciklotimija.
    6. Psihotična depresija.
    7. Katatonična depresija.
    8. Postporođajna depresija.

Poremećaji anksioznosti

• • 1. Panični poremećaj.
    2. Agorafobija (npr. strah od javnih mjesta).
    3. Specifične fobije (npr. fobija od pauka).
    4. Socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija).
    5. Opsesivno – kompulzivni poremećaj (OCD).
    6. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD).
    7. Mizofonija.

(Obavijest Za više informacija, molimo nastavite prema dolje.)

Poremećaji uzrokovani stresom i traumom.

• • 1. Posttraumatski stresni poremećaj. (PTSP).
    2. Akutni stresni poremećaj (ASP).
    3. Burnout.

Poremećaji ličnosti

Cluster A:

• • 1. 1. Paranoidni poremećaj ličnosti.
       2. Shizoidni poremećaj ličnosti.
       3. Shizotipni poremećaj ličnosti.

Cluster B:

• • 1. 1. Antisocijlni poremećaj ličnosti.
       2. Granični poremećaj ličnosti.
       3. Histrionski poremećaj ličnosti.
       4. Narcistični poremećaj ličnosti.

Cluster C:

• • 1. 1. Izbjegavajući poremećaj ličnosti.
       2. Ovisni poremećaj ličnosti.
       3. Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti.

• • 1. 1. Anoreksija.
       2. Bulimija.

Poremećaji seksualne sfere

• • 1. 1. Poremećaj seksualne želje.
       2. Poremećaj seksualnog uzbuđenja.
       3. Erektilna disfunkcija.
       4. Prijevremena ejakulacija..
       5. Poremećaji orgazma.
       6. Dispareunija (bol tijekom seksualne aktivnosti).
       7. Bolest nakon orgazma.
       8. Pelvic Floor dysfunction.
       9. Uncommon sexual disorders in men.
       10. Parafilije:
           • • Ekshibicionizam.
             • Fetišizam.
             • Froterizam.
             • Pedofilija.
             • Seksualni mazohizam (SM).
             • Seksualni sadizam.
             • Transvestitski fetišizam.
             • Voajerizam.
             • Paraphilia Not Otherwise Specified.