Napad panike

22,7% ljudi doživi napad panike jednom u životu [1], a između 3,7 i 4,1% ljudi u Sjedinjenim Državama i 2% njih u Europi razviju barem jednom u životu panični poremećaj [1], [ 2], [3]. Napadi panike i panični poremećaj mogu ozbiljno narušiti svakodnevni život, pogotovo iz razloga što se većina napada panike (podsvjesno) veže uz mjesto / situaciju gdje ih je osoba doživjela, primjerice u supermarketu. Uobičajeni simptomi panike su tahikardija[4], vrtoglavica [4], znojenje (u muškaraca) [5] i drhtanje ili trešenje (u žena) [5].
Napad panike se može pojaviti nenadano, bez upozorenja i može u vama uzrokovati potrebu da pobjegnete iz situacije u kojoj se nalazite. Iako nije dugog trajanja, napad panike se može činiti kao vječnost i može uzrokovati osjećaj umiranja kod osobe koja ga doživljava. Napadi panike se može liječiti no, u nekim je slučajevima dovoljan dobar vodič za samopomoć. Na ovoj stranici naći ćete informacije o napadima panike: što je napad panike? koji su njegovi simptomi i koja je razlika između napada panike i paničnog poremećaja?

Za one koji ne znaju kako zaustaviti napade panike sami, nudimo (on-line) savjetovanje za napade panike i panični poremećaj. Kontaktirajte nas odmah za prvu seansu.

Brzi skok na izbornik:

• Koji su uzroci paničnog poremećaja?
• Dijagnoza paničnog poremećaja.
• Koji sve tretmani za panični poremećaji postoje?
• Zanimljive činjenice o paničnom poremećaju.
• Kako pobijediti panični poremećaj?
• Informacije o agorafobiji.
• Online savjetovanje za panični poremećaj.
• Odvedite me na početnu stranicu.

Što je napad panike?

Napad panike je iznenadni val sveprožimajućeg straha i tjeskobe. Kratki dah, srce snažno lupa i osjećate da ćete umrijeti ili poludjeti. Tijekom napada panike, razina reakcije straha je neprilagođena situaciji koja često nije uopće opasna. Napadi panike obično traju između 10-30 minuta, iznimno do najviše sat vremena. Najveći problem napada panike je što vas preplaši da ćete ponovno doživjeti napad panike. Kreće pretjerano usmjeravanje na vlastite tjelesne senzacije i njihovo pogrešno tumačenje što potiče brigu o potencijalnom novom paničnom napadu koja u konačnici dovodi do ponovnog napada panike.Tijekom vremena se razvija stalan strah od slijedećeg napada panike. Ovaj kontiuirani strah utječe na vaše svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života 

Simptomi paničnog poremećaja

Radi se o napadu panike ukoliko ste iznenadno osjetili intenzivan strah ili nelagodu praćen sa 4 simptoma među navedenima, a koji su se naglo pojavili i dosegli vrhunac u roku od nekoliko minuta:

(Obavijest. Za više informacija, pomaknite se prema dolje.)

Od napada panike do paničnog poremećaja.

Ako vam se napadi panike ponavljaju ili često osjećate intenzivnu anksioznost bez napada panike, najvjerojatnije imate panični poremećaj. Osobe koje pate od napada panike imaju tendenciju pogrešnog tumačenja fizičkih znakova koja u njima uzrokuje strah od ponovnog napada panike. Upravo ovaj strah od slijedećeg napada je onaj koji počne ograničavati ljude u svakodnevnom funkcioniranju. Oni počnu izbjegavati određene situacije i mjesta kako ne bi doživjeli još jedan napadaj panike, a to može dovesti do paničnog poremećaja s agorafobijom.
Ljudi ponekad pogrešno protumače određene fizičke simptome: netko doživi napad panike u lokalnom dućanu. Ta je osoba imala simptome poput snažnog lupanja srca, znojenje, vrtoglavicu, valove vrućine ili hladnoće, bol u prsima te obamrlost prstiju. Sljedeći tjedan, ova ista osoba mora ponovno otići u taj dućan. Kako se bude približavala, to će srce početi brže udarati, više će se znojiti i gubiti osjet u prstima. Ove fizičke senzacije podsjetit će ju na napad panike od prethodnog tjedna i počet će vjerovati kako će ponovno doživjeti napad panike. Odustaje od odlaska u dućan i vraća se kući. Fizički simptomi koje smo naveli smanjuju se pri odlasku, te osoba postaje uvjerena kako joj dućan uzrokuje napade panike. Naravno, počet će ga izbjegavati.
Ako mislite da imate panični poremećaj, obratite se psihologu ili psihijatru. Što duže čekate s liječenjem, to napadi panike postaju ozbiljniji.

Panični poremećaj s agorafobijom.

Agorafobija je stanje u kojem osoba osjeća tjeskobu na nepoznatim mjestima ili kad osjeća da nema kontrolu nad situacijom. Agorafobija se često pogoršava zbog straha osobe da će se osramotiti u društvu ukoliko doživi napad panike u javnosti. Pokretači za anksioznost agorafobije su javni prostori, gužve ili putovanja (kratke udaljenosti).

(Obavijest. Za više informacija, pomaknite se prema dolje.)

Osobe s paničnim poremećajem i agorafobijom često izbjegavaju određena mjesta (npr. dućan) jer su tamo doživjeli jedan ili više napadaja panike. One počinju povezivati ​​to mjesto s napadima panike i osjećati neugodne fizičke senzacije kako mu se približavaju. Ove fizičke senzacije podsjećaju ih na prethodne napade panike, a strah od novog napada panike dominira njihovim mislima. To postaje začarani krug. Najjednostavnija stvar za ove ljude jest početi izbjegavati taj dućan … i ukoliko se ne liječe, sutra će to biti ulica ili trgovački centar u kojem je supermarket i tako dalje.

Literatura:

• [1] Kessler, R. C., Chiu, W. T., Jin, R., Ruscio, A. M., Shear. K., & Walters, E. E., 2006. The epidemiology of panic attacks, panic disorders, and agoraphobia in the National Comorbidity Survey Replication. Arch. Gen. Psychiaty, 63, 415-424.
• [2] Grant, B. F., Hasin, D. S., Stinson, F. S., Dawson, D. A., Goldstein, R. B., Smith, S., … & Saha, T. D. (2006). The epidemiology of DSM-IV panic disorder and agoraphobia in the United States: results from the National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Conditions. The Journal of clinical psychiatry.
• [3] Lee, H. B., Hening, W. A., Allen, R. P., Kalaydjian, A. E., Earley, C. J., Eaton, W. W., & Lyketsos, C. G. (2008). Restless legs syndrome is associated with DSM-IV major depressive disorder and panic disorder in the community. The Journal of neuropsychiatry and clinical neurosciences, 20, 101-105.
• [4] Craske, G. M., Kircanski, K., Phil, M. A. C., and others, 2010. Panic disorder: a review of DSM-IV panic disorder and proposals for DSM-V. Depression and anxiety, 0, 1-20.
• [5] Sheikh, J. I., Leskin, G. A., & Klein, D. F. (2002). Gender differences in panic disorder: findings from the National Comorbidity Survey. American Journal of Psychiatry, 159, 55-58.